Emisije zagađujućih materija iz procesne industrije u skladu sa NEC direktivom i CLRTAP konvencijom

Apstrakt

Procesna industrija predstavlja jedan od najvažnijih sektora moderne ekonomije, obuhvatajući širok dijapazon aktivnosti koje podrazumevaju preradu sirovina u gotove proizvode. Ovaj sektor uključuje hemijsku i petrohemijsku industriju, proizvodnju neorganskih materijala, farmaceutsku i prehram-benu industriju, i čini značajan deo ukupne industrijske proizvodnje. Prema podacima Eurostata, procesna industrija čini oko 20% ukupne industrijske proizvodnje u Evropskoj uniji, što ukazuje na njen značaj za ekonomsku stabilnost i razvoj (Eurostat, 2024).
Međutim, intenzivne tehnološke operacije koje prate ove procese predstavljaju ozbiljan izvor emisija zagađujućih materija u atmosferu. Ovo otvara niz pitanja u vezi sa zaštitom životne sredine i od-rživim razvojem. Emisije iz procesne industrije obuhvataju različite zagađujuće materije, među koji-ma su najznačajnije sumpor-dioksid (SO₂), azotni oksidi (NOₓ), isparljiva organska jedinjenja (VOC), kao i suspendovane čestice (PM). Zbog sposobnosti prenosa na velike udaljenosti, ove mate-rije doprinose prekograničnom zagađenju, kiselim padavinama, eutrofikaciji i narušavanju kvaliteta vazduha, sa negativnim posledicama po zdravlje ljudi i stabilnost ekosistema (EEA, 2024a; EEA, 2024b). Upravljanje ovim emisijama zahteva ne samo lokalne, već i međunarodno usklađene pristupe.

Reference

[1] EEA. (2024a). Air pollutant emissions data viewer. European Environment Agency. https://www.eea.europa.eu
[2] EEA. (2024b). Air quality in Europe – 2024 report. European Environment Agency. https://www.eea.europa.eu
[3] Eurostat. (2024). Annual detailed enterprise statistics for industry (NACE Rev. 2, B-E) (2005-2020). https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/sbs_na_ind_r2/default/table?lang=en
[4] European Commission. (2016). Directive (EU) 2016/2284 of the European Parliament and of the Council of 14 December 2016 on the reduction of national emissions of certain atmos-pheric pollutants. Official Journal of the European Union, L344, 1–31. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32016L2284
[5] European Commission. (2008). Directive 2008/50/EC of the European Parliament and of the Council of 21 May 2008 on ambient air quality and cleaner air for Europe. Official Journal of the European Union, L152, 1–44. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32008L0050
[6] UNECE. (2020). Convention on Long-range Transboundary Air Pollution (CLRTAP) and its protocols. United Nations Economic Commission for Europe. https://unece.org/env/lrtap
[7] EMEP/EEA. (2023). EMEP/EEA air pollutant emission inventory guidebook 2023. European Environment Agency. https://www.eea.europa.eu/publications/emep-eea-guidebook-2023
[8] Agencija za zaštitu životne sredine. (2024). Nacionalni inventar emisija zagađujućih materija u vazduh. Republika Srbija. https://www.sepa.gov.rs
[9] „Službeni glasnik RS”, br. 36/2009, 10/2013 i 26/2021. Zakon o zaštiti vazduha.
[10] „Službeni glasnik RS”, br. 8/2020. Uredba o metodologiji za izradu inventara emisija i projekcija zagađujućih materija u vazduh.
Objavljeno
2026-07-25
Kako citirati
RADOSAVLJEVIĆ, Anđelka et al. Emisije zagađujućih materija iz procesne industrije u skladu sa NEC direktivom i CLRTAP konvencijom. Procesna tehnika, [S.l.], v. 37, n. 1, p. 36-41, july 2026. ISSN 2217-2319. Dostupno na: <http://izdanja.smeits.rs/index.php/procteh/article/view/8388>. Datum pristupa: 07 aug. 2026
Sekcija
Inženjerstvo životne sredine