Integrisani filozofsko komunikološki pristup upravljanju kvalitetom: hermeneutika, tehnika i akterske mreže u postrojenjima održive energetike
##plugins.themes.bootstrap3.article.main##
Apstrakt
Rad razmatra mogućnost da se upravljanje kvalitetom u postrojenjima održive energetike tumači kao prošireni organizacioni okvir koji, pored tehničkih i proceduralnih pokazatelja, obuhvata transparentnost, edukaciju javnosti i društvenu legitimnost. Polazeći od studije slučaja Vizitorskog centra Energane na otpad u Prahovu, rad razvija integrisani filozofsko-komunikološki model zasnovan na hermeneutici, teoriji komunikativne racionalnosti, narativnom identitetu, filozofiji tehnike, teoriji akterskih mreža i sociologiji znanja. Metodološki, istraživanje je koncipirano kao preoperativna analitička rekonstrukcija koja povezuje teorijsku analizu, studiju slučaja i interpretaciju planiranih komunikacionih i edukativnih funkcija Vizitorskog centra. Rezultati analize ukazuju na to da se kvalitet u ovakvim sistemima ne može svesti isključivo na tehničku usaglašenost i proceduralnu kontrolu, već ga treba razumeti i kao sposobnost kompanije da tehnološke procese učini razumljivim, proverljivim i društveno prihvatljivim. Posebno se apostrofira mogućnost posmatranja Vizitorskog centra kao prevodilačkog prostora između tehničkog sistema, institucionalnih zahteva i očekivanja zainteresovanih strana. Praktični doprinos rada ogleda se u predlogu konceptualnog modela koji se može dalje operacionalizovati povezivanjem sa principima upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i sa savremenim okvirima održivosti i ESG izveštavanja.
##plugins.themes.bootstrap3.article.details##
Reference
[2] *** ISO 9001 explained, International Organization for Standardization, Geneva, Switzerland, 2026.
[3] *** Quality management principles, International Organization for Standardization, Geneva, Switzerland, 2015.
[4] Agaton, C. B., Santos, M. J. A., Social Acceptability of Waste-to-Energy: Research Hotspots, Technologies, and Factors, Clean Technologies, 7 (2025), 3, Article 63.
[5] Bullock, O. M., Colón Amill, D., Shulman, H. C., Dixon, G. N., Jargon as a barrier to effec-tive science communication: Evidence from metacognition, Public Understanding of Science, 28 (2019), 8, pp. 845–853.
[6] Gadamer, H.-G., Istina i metoda, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
[7] Habermas, J., Teorija komunikativnog delovanja I i II, Akademska knjiga, Novi Sad, 2017.
[8] Heidegger, M., Mišljenje i pevanje, Nolit, Beograd, 1982.
[9] Iannaccone, B., Šoltésová, M., Molokáč, M., Taušová, M., The Role of the Visitor Center in Destination Development, Sustainability, 16 (2024), 22, Article 10062.
[10] Kato-Nitta, N., Maeda, T., Iwahashi, K., Tachikawa, M., Understanding the public, the visi-tors, and the participants in science communication activities, Public Understanding of Science, 27 (2018), 7, pp. 857–875.
[11] Latour, B., Reassembling the Social: An Introduction to Actor-Network-Theory, Oxford Uni-versity Press, Oxford, United Kingdom, 2005.
[12] Manhajm, K., Ideologija i utopija, Nolit, Beograd, 1968.
[13] Ricoeur, P., Sopstvo kao drugi, Jasen, Beograd; Nikšić, 2004.
http://orcid.org/0009-0007-1365-0757
