Problemi uvođenja obračuna na osnovu merenja u sistemima daljinskog grejanja u Republici Srbiji

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Miroslav Nadaški Branislava Kostić

Apstrakt

Uprkos zvaničnoj energetskoj politici i zakonskoj regulativi, koje insistiraju na merenju energije u svim oblastima, kada je u pitanju daljinsko grejanje, samo se u nekoliko gradova u Srbiji primenjuje obračun na osnovu merenja na ukupnom konzumu, dok se u još nekoliko gradova primenjuje u manjem procentu. Nastojanja Ministarstva energetike (od 2001. godine do danas), koja su u pojedinim periodima bila značajna, kao i angažovanja domaćih i stranih stručnjaka u okviru nekoliko međunarodnih projekata, nisu dala veće rezultate. Kao i uvek kada je u pitanju napredna ideja, primenjena u većini razvijenih zemalja, za čiju primenu su dobrim delom obezbeđeni tehnički preduslovi, a do realizacije ipak nije došlo, neophodno je analizirati realne razloge koji to sprečavaju.
U ovom radu, koji se zasniva na podacima do kojih se došlo u potprojektu "Komunikacija prilagođena modelu obračuna" Programa KfW4, analizirani su podaci dobijeni iz 20 toplana u Srbiji, koji se međusobno razlikuju po stepenu tehničko-tehnološke razvijenosti, veličini konzuma, broju i strukturi zaposlenih, kao i po stepenu primene obračuna na osnovu merenja. U procesu kreiranja instrumentarijuma za prikupljanje podataka, krenulo se od teze da u većini toplana u Srbiji postoje realne prepreke koje onemogućavaju uvođenje obračuna na osnovu merenja. Na osnovu konkretnih pokazatelja, prikupljenih u 20 toplana, urađeni su uporedna analiza i razvrstavanje toplana po grupama, gde su kao kriterijumi klasifikacije uzeti različiti tehnički, pravni, ekonomski, organizacioni i komunikološki faktori, koji bi mogli biti značajni za posmatranu pojavu. U radu su izneti zaključci istraživanja, kao i metode koje bi (specifikovane unutar svake od grupa toplana) trebalo da omoguće stvarno prevazilaženje prepreka zbog kojih se ovakav model obračuna ne primenjuje. Cilj rada je realno sagledavanje prepreka koje sprečavaju, ili otežavaju, uvođenje obračuna na osnovu merenja u daljinske sisteme grejanja u Srbiji, kako bi se planovi o uvođenju ovakvog sistema obračuna do kraja 2013. godine mogli zaista i ostvariti. Autori rada zastupaju stav da, ukoliko se, kao i do sada, ne bude poštovala činjenica da stvarne prepreke postoje i da ih je neophodno shvatiti i rešavati, projekat merenja toplotne energije ni ovoga puta neće moći da se realizuje, kao ni prilikom prethodnih pokušaja.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
NADAŠKI, Miroslav; KOSTIĆ, Branislava. Problemi uvođenja obračuna na osnovu merenja u sistemima daljinskog grejanja u Republici Srbiji. KGH – Klimatizacija, grejanje, hlađenje, [S.l.], v. 41, n. 4, p. 37-40, jan. 2017. ISSN 2560-340X. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/kgh/article/view/1413>. Datum pristupa: 16 may 2026
Sekcija
Tematski članci

Reference

[1] *** Dokument, Rehabilitacija sistema daljinskog grejanja u Srbiji, izvor: http://www.belgrad.diplo.de/contentblob/2057850/Daten/251714/KfW_Rehabilitacija_daljinsko_grejanje.pdf .
[2] *** Oficijelni sajt KfW programa za Srbiju: http://www.kfw-entwicklungsbank.de/serbia .
[3] Popović, D., Zakonski preduslovi i ekonomsko-socijalni aspekt naplate toplotne energije prema utrošku, Drugi javni dijalog – naplata toplotne energije prema utrošku, CEDEF, 4. 10. 2012, Beograd.
[4] Kostić, B., M. Nadaški, (2012), Znanje u funkciji sistemskog uvođenja energetski efikasnih procesa, XIX naučni skup Tehnologija, kultura i razvoj, Tivat, 28 – 30.8.2012.