Toplotna optimizacija toplog kraja prozora

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Dragan Škobalj Milorad Opsenica

Apstrakt

Ušteda energije predstavlja glavni zadatak privrede u svetu, kako bi se smanjila emisija CO2, postigla nezavisnost od fosilnih goriva, izbegla upotreba nuklearne tehnologije i smanjili rizici od nastanka klimatskih promena. Energetski preokret ne može da uspe bez očuvanja energije. Omotač zgrade u ovom slučaju igra ključnu ulogu, zato što modeli inteligentnog omotača zgrade mogu u velikoj meri da utiču na energetski bilans i udobnost života u zgradi. Ali, nije dovoljno da se samo još više poboljšava toplotna izolacija, već je potrebno i da se maksimalno iskoristi solarna energija, uz pomoć pasivnog hlađenja korišćenjem optimiziranih sistema za zastakljenje i kontrole svetla i aktivnog hlađenja
pomoću fotonaponskih ćelija i solarne toplotne energije. Dalje poboljšanje moguće je postići optimiziranjem toplotnih karakteristika zaptivenosti kraja (ivice) (vrednost Ψ poboljšanih profila distancera), ili povećavanjem prekrivnog  sloja kraja (edge cover), zato što vrednost UW prozora može da se poboljša za čak 0,2 W/m2K. Time se takođe povećava i temperatura površine blizu kraja stakla i na taj način smanjuje formiranje kondenzata u uslovima kada je spoljašnja temperatura niska. Zdravlje, ugodnost i energetska efikasnost predstavljaju glavne elemente "rešenja zelene zgrade". U ovom radu su prikazani rezultati merenja minimalnih temperatura na površini za različite tipove prozora i zastakljenih površina (zastakljenja) pri spoljašnjoj temperaturi (to = – 5 °C) i unutrašnjoj temperaturi (ti = 20 °C). Energetski efikasne tehnologije imaju dobru međunarodnu reputaciju i tražene su u celom svetu. Ove tehnologije obuhvataju: toplotno optimizirane prozorske profile, zastakljenja, postavljanje komponenata zgrade ili vakuumskih ploča, dobitak energije uz fotonaponske ćelije na zastakljenim površinama, sisteme za senčenje u cilju smanjenja rashladnih opterećenja, kontrolu dnevnog svetla i decentralizovane ventilacije i skladištenje energije kroz fazno promenljive materijale.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
ŠKOBALJ, Dragan; OPSENICA, Milorad. Toplotna optimizacija toplog kraja prozora. KGH – Klimatizacija, grejanje, hlađenje, [S.l.], v. 42, n. 4, p. 53-59, jan. 2017. ISSN 2560-340X. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/kgh/article/view/1475>. Datum pristupa: 15 sep. 2026
Sekcija
Tematski članci

Reference

[1] *** ISO 10077-1: 2006. Thermal performance of windows, doors and shutters calculation of thermal transmittance Uw, Part 1. General.
[2] *** ISO 10077-1: 2006. Thermal performance of windows, doors and shutters calculation of thermal transmittance Uw, Part 2. Numerical method for frames.
[3] *** ISO 10088-1: 2005. Stainless steels, Part 1. List of stainless steels.
[4] *** Vujić Valjevo, 2010, Internal Documentation, Psi value for windows, research project for calculating the length – related heat transfer coefficient Ψg (psi value) of the frame/glass edge/glass transition and comparison with experimental data.
[5] *** Vujić Valjevo, 2012, Internal Documentation, Results of measuring minimal surface temperature for different types of windows and glazings.
[6] *** Vujić Valjevo, 2012, Internal Documentation, Results of measuring minimal surface temperature for different kinds of PVC-U profiles and glazing.