Rizici koji utiču na širenje daljinskog grejanja

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Kristina Lygnerud

Apstrakt

Širenjem daljinskog grejanja, Evropa bi mogla da postane manje zavisna od uvozne energije, da smanji emisiju CO2 i da stvori mogućnosti za otvaranje „zelenih“ radnih mesta. Širenje je moguće i sa tehničkog stanovišta i sa stanovišta goriva, ali je vrlo sporo. Najveća prepreka novim ulaganjima u daljinsko grejanje jeste pronalaženje prave vrste investitora. Prava vrsta investitora vrednuje stabilan povraćaj sredstava tokom vremena i „zelene“ aspekte daljinskog grejanja – korišćenje resursa koji bi u suprotnom ostali neiskorišćeni i smanjili emisije CO2.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
LYGNERUD, Kristina. Rizici koji utiču na širenje daljinskog grejanja. KGH – Klimatizacija, grejanje, hlađenje, [S.l.], v. 45, n. 3, p. 67-69, jan. 2017. ISSN 2560-340X. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/kgh/article/view/1645>. Datum pristupa: 09 oct. 2024
Sekcija
Daljinsko grejanje

Reference

[1] Borglund, A-S., 2015, Äntligen dags att börja exportera várt kunnande, Fjärrvärmetidningen.
[2] Dhcan, 2003, District heating system ownership guide, Euroheat & Power.
[3] *** Ecoheatcool, 2005-6, Possibilities with more district heating in Europe, Euroheat & Power.
[4] *** Eurostat, 2014, Municipal waste landfilled, incinerated, recycled and composted in the EU27 1195-2013, Eurostat.
[5] Henning, D. & Mĺrdsjö, O., 2009, Fjärrvärme i Europa, Svensk Fjärrvärme.
[6] Lygnerud, K., 2008, Riskinventering i fjärrvärmeföretag, Svensk Fjärrvärme.
[7] Lygnerud, K., 2010, Risk management in Swedish district heating companies, BAS publishing.
[8] Lygnerud, K., 2011, Minskad efterfrägan pä fjärrvärmeen utmaning framöver, Svensk Fjärrvärme.
[9] Rydén et al, B., 2013, Fjärrvärmens affärsmodeller, Svensk Fjärrvärme.
[10] Sernhed, K. & P. Skoglund, 2010, Energitjänster – med kunden i centrum, Svensk Fjärrvärme.