Eksergetska optimizacija zgrada sa različitim solarnim sistemima
##plugins.themes.bootstrap3.article.sidebar##
##plugins.themes.bootstrap3.article.main##
Apstrakt
Eksergija, kao mera korisnog rada koji se dobija interakcijom sistema i okoline, koristi se za optimizaciju i definisanje raspodele gubitaka u energetskom sistemu. Takođe je i u širokoj upotrebi za dizajn, simulaciju i evaluaciju osobina energetskog sistema. U ovom radu je istraživana srpska porodična kuća sa instaliranim fotonaponskim sistemom i solarnim kolektorima na krovu. Zgrada ima sistem električnog grejanja. Eksergetska optimizacija (uključujući i sopstvenu eksergiju) rađena je sa glavnim ciljem određivanja maksimalne vrednosti generisane električne energije. Na taj način se minimizira potrošnja primarne energije. Analizirane su zgrade sa fotonaponskim modulima različite ćelijske efikasnosti. Zgrade su simulirane u okruženju softvera EnergyPlus, Open Studio plug-in u Google SketchUp-u je korišćen za dizajniranje zgrade, Hooke-Jeeves-ov algoritam za optimizaciju, a softver GENOPT za izvršnu kontrolu softvera pri optimizaciji.
##plugins.themes.bootstrap3.article.details##
Reference
[2] Johari, D., A. Yadav, R. Verma, Study of solar water heaters based on exergy analysis, Proceedings of the National Conference on Trends and Advances in Mechanical Engineering, Faridabad, Haryana, 2012.
[3] *** EnergyPlus, Input Output Reference – The Encyclopedic Reference to EnergyPlus Input and Output, University of Illinois & Ernest Orlando Lawrence Berkeley National Laboratory, 2009.
[4] Henninger, R. H., M. J. Witte, D. B. Crawley, Analytical and comparative testing of EnergyPlus using IEA HVAC BESTEST E100-E200 test suite, Energy and Buildings 36 (8), (2004), pp. 855–863.***
[5] Lawrence Berkeley National Laboratory. EnergyPlus– Engineering documentation: the reference to EnergyPlus calculations. University of Illinois & Ernest Orlando Lawrence Berkeley National Laboratory; 2001.
[6] Bojić, M., J. Skerlić, D. Nikolić, D. Cvetković, M. Miletić, Toward future: positive netenergy buildings, Proceedings 4th Renewable Energy Sources, EXPRES 2012, Subotica, Serbia, pp. 49–54 IEEE International Symposium on Exploitation of Renewable Energy Sources,2012.
[7] Wetter, M., 2004. GenOpt, Generic Optimization Program. User Manual, Lawrence Berkeley National Laboratory, Technical Report LBNL – 54199, p. 109.
[8] Hooke, R., T. A. Jeeves, Direct search solution of numerical and statistical problems, Journal of the Association for Computing Machinery, Volume 8 (1961), pp.212–229.
[9] Alsema, E. A., E. Nieuwlaar, Energy viability of photovoltaic systems, Energy Policy, Volume 28(14), 2000, pp. 999–1010.
[10] Alsema, E. A., Energy pay-back time and CO 2 emissions of PV systems, Progress in Photovoltaics: Research and Applications 8(1), (2000), pp. 17–25.
[11] Nikolić, D., Energetsko-eksegetska optimizacija veličina fotonaponskih panela i solarnih kolektora kod kuća neto nulte potrošnje energije, doktorska disertacija, Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, Kragujevac, 2015.
[12] Nikolić, D., M. Bojić, J. Skerlić, J. Radulović, Energy optimization of Serbian buildings with solar collectors and different PV systems, CD, Conference proceedings и zbornik radova, ISBN 978-86-81505-79-3, 46th International HVAC&R Congress, Beograd, decembar 2015.
[13] Cabeza, L. F., L. Rincón, V. Vilariño, G. Pérez, A. Castell, Life cycleassessment (LCA) and life cycle energy analysis (LCEA) of buildings and the building sector: Areview, Renewable and Sustainable Energy Reviews, Volume 29, 2014, pp. 394–416.