Zimski povraćaj toplote u ventilacionim sistemima: potencijali i ograničenja osetne toplote i ukupni povraćaj u evropskim klimatskim uslovima

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Stefanie Tafelmaier Giacomo Pernigotto Andrea Gasparella Giovanni Pernigotto

Apstrakt

Omogućavanje pravilne ventilacije i odgovarajućeg kvaliteta unutrašnjeg vazduha bitan je faktor određivanja potrošnje energije u novim zgradama. Rekuperatori toplote spregnuti sa sistemima mehaničke ventilacije mogu doprineti uštedi energije. Prilikom projektovanja radnih ciklusa, njihov doprinos se obično procenjuje nominalnom efikasnošću. Međutim, radni uslovi i, konačno, strategija upravljanja, mogu snažno uticati na karakteristike rekuperacije toplote. U ovom radu su analizirane moguće uštede energije rekuperatora osetne i ukupne toplote. Počevši od časovne vremenske prognoze, analiziran je uticaj unutrašnjih uslova na rekuperaciju osetne i latentne toplote, uz definisanje odgovarajućih kontrolnih strategija za sprečavanje rekuperacije ukoliko je potrebno uklanjanje vodene pare iz vazduha hlađenjem. Sistemi za rekuperaciju osetne toplote upoređeni su sa točkovima entalpije. Parametrizacijom radnih ograničenja i iskazivanjem glavnih količina samo u funkciji upotrebe u posmatranoj zgradi, bilo je moguće uopštiti glavne rezultate i porediti različite tehnologije i strategije u širokom spektru raznih klimatskih uslova. Kvantifikovani su sezonske potrebe za energijom i ekonomski pokazatelji i napravljena je evropska mapa tehničkih i ekonomskih pokazatelja za posmatrane tehnologije.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
TAFELMAIER, Stefanie et al. Zimski povraćaj toplote u ventilacionim sistemima: potencijali i ograničenja osetne toplote i ukupni povraćaj u evropskim klimatskim uslovima. KGH – Klimatizacija, grejanje, hlađenje, [S.l.], v. 46, n. 3, p. 243-247, sep. 2017. ISSN 2560-340X. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/kgh/article/view/2892>. Datum pristupa: 29 may 2023
Sekcija
Tematski članci

Reference

[1] Hwang, R. L., T. P. Lin, N. J. Kuo, Field experiments on thermal comfort in campus classrooms in Taiwan, Energy and Buildings, 38(1) (2006), pp. 53–62.
[2] Mishra, A. K., M. Ramgopal, Thermal comfort field study in undergraduate laboratories – An analysis of occupant perceptions, Building and Environment, 76 (2014), 62–72.
[3] Kosonen, R., F. Tan, Assessment of productivity loss in air-conditioned buildings using PMV index, Energy and Buildings, 36(10 SPEC. ISS) (2004), pp. 987–993.
[4] Tsutsumi, H., S. I. Tanabe, J. Harigaya, Y. Iguchi, G. Na- kamura, Effect of humidity on human comfort and productivity after step changes from warm and humid environment, Building and Environment, 42(12) (2007), 4034–4042 http://doi.org/10.1016/j.buildenv.2006.06.037.
[5] Chen, Y., H. Tsutsumi, T. Akimotob, S. Tanabe, Subjective experiments on the effects of relative humidity and humidity ratio during summer season, Proceedings of ISIAQ 7th International Conference (2003) 293–298.
[6] Sterling, E. M., A. Arundel, T. D. Sterling, Criteria for Human Exposure To Humidity in Occupied Buildings, ASHRAE Transactions, 91(pt 1B) (1985), 611–622.
[7] Lazzarin, R. M., A. Gasparella, G. A. Longo, M. Perbellini, Gli scambiatori di calore aria aria: potenzialità applicative nella riduzione del carico di ventilazione degli edifici, Proc. of the 55 th ATI national congress, Matera, 2000.
[8] *** Eurostat (2016). Retrieved from http://ec.europa. eu/eurostat/about/overview in July 2016
[9] *** StatisticsFinland (2016).
[10] *** Retrieved from http://www.stat.fi/til/ehi/2015/04/ ehi_2015_04_2016-03-09_tau_002_en.html in July 2016