Energetsko-ekološki aspekti degradacije prirode zbog proizvodnje litijuma

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Marin Ivošev, Dr

Apstrakt

U traganju za odgovorima o uzrocima aerozagaÄ‘enja u Srbiji, prvo se nailazi na termoelektrane, železare, topionice metala, livnice, proizvodnja gume, grejanje, saobraćaj deponije otpada i Äovekovu nepažnju. U svemu navedenom, da se zakljuÄiti da u osnovi stoji „vatra†i konverzija energije. A pretpostavka je da na tu vatru, sutra, može doliti ulje i Rio Tinto. Po viÅ¡e osnova. Jedna po osnovu sagorevanja fosilnih goriva i stvaranje emisija opasnih i Å¡tetnih produkata sagorevanja, kao Å¡to su: ugljen-dioksid (CO2), ugljen-monoksid (CO), sumpor-dioksid (SO2), azotovi oksidi (NOx), suspendovane Äestice i sl. Ali na „tuÄ‘em†terenu.
Ovaj rad, u uvodnom delu i u Å¡irem smislu, daje prikaz već postojećih pretnji po životnu sredinu za planetu Zemlju, Južnu Evropu i Republiku Srbiju, zasnovanim na sagorevanju fosilnih goriva. Svetska zdravstvena organizacija ukazuje da je zagaÄ‘enje vazduha najveći, pojedinaÄni, ekoloÅ¡ki, zdravstveni rizik po ÄoveÄanstvo. U svetu kao posledica udisanja zagaÄ‘enog vazduha, svake godine, umire blizu 7 miliona ljudi, a isti toliki broj, zbog istih ovih posledica, živi manje 3 do 6 godina. U Srbiji, kao posledica zagaÄ‘enja vazduha, prerano umire 5.400 ljudi, godiÅ¡nje. I na kraju, zna se i da ljudi u Srbiji, u proseku žive 74 godine, najkraće, od svih država Evrope. Od nekih 9 godina, manje (!).
U užem smislu, cilj rada je da prikaže potencijalnu opasnost po životnu sredinu i degradaciju prirode zbog potroÅ¡nje velikih koliÄina prirodnog gasa i elektriÄne struje, potrebne za proizvodnju litijuma. Prvi povod je pogreÅ¡no miÅ¡ljenje ljudi da sagorevanje prirodnog gasa ne zagaÄ‘uje prirodu. Drugi povod Äini jedna od najvećih ljudskih zabluda da je elektriÄna struja ekoloÅ¡ki energent. Niko ne razmiÅ¡lja da se ona, kod nas, proizvodi u termoelektranama, na ugalj (Obrenovac, Lazarevac, Kostolac, Svilajnac, Kosovo), a Äija su okruženja i oni sami, odavno, u nereÅ¡ivim problemima u vezi prekomernih emisija opasnih i Å¡tetnih produkata sagorevanja, lagerovanja pepela i zagaÄ‘enja od produkata odsumporavanja.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
IVOÅ¡EV, Marin. Energetsko-ekoloÅ¡ki aspekti degradacije prirode zbog proizvodnje litijuma. KGH – Klimatizacija, grejanje, hlađenje, [S.l.], v. 50, n. 4, p. 59-66, nov. 2021. ISSN 2560-340X. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/kgh/article/view/6686>. Datum pristupa: 16 may 2025
Sekcija
Tematski članci