"Sokratova kuća" kao uzor za niskoenergetske zgrade
Apstrakt
Osnovni principi bioklimatske arhitekture poznati su od davnina. Još u antičkim vremenima postavljalo se pitanje kako treba da izgleda kuća koja je ugodna za stanovanje, tj. koja je zimi topla, a leti hladna. Kao takva, u staroj literaturi se pominje "Sokratova kuća" i daje se hipotetičan opis izgleda te kuće. U osnovi Sokratovog razmatranja nalazi se uticaj kretanja Sunca na oblik, izgled i konstrukciju kuće. Kod nas se pojam "Sokratove kuće" može vezati za arhitekturu Lepenskog vira, koja je nastala u doba neolita – znatno pre pomenute Sokratove ideje. Naime, izgled kućica na Lepenskom viru veoma liči na Sokratovu kuću. Takve kuće mogu postati uzor za savremena rešenja niskoenergetskih zgrada u koje bi se uklopile nove tehnologije i materijali, pošto obezbeđuju komfor uz minimalan utrošak energije za grejanje i klimatizaciju.
Reference
[2] Hastings, S. Robert, The evolution of Solar Architecture, www.ebd.lth.se/avd%20ebd/main/Summerschool/Lectures/lect-f-hastings.pdf.
[3] Lukić, Mirjana, Solarna arhitektura, Naučna knjiga, Beograd, 1994.
[4] Radić, M. Zoran, Some puzzles about the Danubian and European cultural history and Connections of civilization development with Climate, Water and Hidrology, www.medhycos.mpl.ird.fr/doc/zoran.htm .
[5] Srejović, Dragoslav, Lepenski vir, nova praistorijska kultura u Podunavlju, SKZ, Beograd, 1969.
[6] Srejović, Dragoslav, Iskustva prošlosti, Ars Libri, Beograd, 2001, str. 54.
[7] Miloradović, Nenad, Ekscentrični oblici zgrada kao optimalno rešenje za bioklimatsku arhitekturu, zbornik radova sa 35. kongresa o KGH, SMEITS, Beograd, 2004.

