Poboljšanje ponašanja zgrade optimizacijom kontrolne strategije sistema za KGH
##plugins.themes.bootstrap3.article.main##
Apstrakt
Sistem za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (KGH) je najveći pojedinačni potrošač energije u zgradama. KGH sistem treba da obezbijedi dinamičan odgovor na nelinearne promjene utjecajnih parameta, promjenu godišnjih doba ili čak dnevne promjene i zadovolji visoke zahtjeve toplinske udobnosti i kvalitet vazduha u toku radnog vremena. Postoji mnogo uticajnih faktora u životnom ciklusu zgrade, uključujući vlasnike, dizajnere, konstruktore, menadžere, operatore i korisnike. Kako složenost zgrada raste, komunikacije i razumijevanja među njima se obično smanjuje. Brojna istraživanja ukazuju na to da se mnoge zgrade ne ponašaju onako kako su zamišljene i njihove stvarne energetske potrebe su često znatno veće od teoretskih. Razlozi za to su greške u izgradnji, neispravnost opreme, nepravilno konfiguriran sistema upuravljanja, uticaj vremena, promjena svrhu ili namjen, pa do neprilagođenih operativnih procedura. Zbog toga je potrebno utvrditi mogućnosti za poboljšanje performansi i za efikasnu nadogradnju sistema. Upravljački sistem zgrade (Building Management System - BMS) pruža mnogo podataka o energetskim karakteristikama zgrade koji se mogu koristiti od strane operatora u u cilju razumi-jevanja šta se stvarno događa. Ako je sistem pravilno dizajniran, profesionalno instalirana i redovito održavan, povećanja njegove energetske efikasnosti se može postići kroz optimizaciju upravljačke strategije. Efikasna upravljačka strategija KGH sistema i upravljačke logike je često najisplativija opcija za poboljšanje energetske efikasnosti zgrade. Definisanje složene strategije upravljanja zahtijeva razumijevanje procesa prijenosa toplote, principa rada mehaničkih elemenata i koncepta upravljačkog segmenta KGH sistema. Da bi se dobilo potuno razumijevanje kako dobro, ili kako loše, zgrada i njeni sistemi funkcionišu neophodno je primijeniti multidisciplinarni pristup pri analizi karakteristika zgrade, a u cilju identifikacije potencijalnih oblasti za uštede energije i redefinisanje upravljačke strategije. Ovaj rad predstavlja mogući pristup rješavanju opisanog problema kroz praktičan primjer.
##plugins.themes.bootstrap3.article.details##
Reference
[2] Carvalho M., EU energy and climate change strategy, Energy, V40 (2012), issue 1, pp.19 – 22
[3] Burman, E., D. Mumovic, J. Kimpian, Towards measurement and verification of energy performance under the framework of the European directive for ener-gy performance of buildings, Energy, Volume 77 (2014), pp. 153 – 163
[4] DeWilde, P., The gap between predicted and measured energy performance of buildings: A framework for investigation, Automation in Construction, Volume 41 (2014), pp. 40 – 49
[5] Menezes, A. C., A. Cripps, D. Bouchlaghem, R. Buswell, Predicted vs. actual energy performance of non-domestic buildings: Using post-occupancy evalua-tion data to reduce the performance gap, Applied Energy, Volume 97 (2012), pp. 355 – 364
[6] http://w3.siemens.com/market-specific/global/en/data-centers/Documents/BAU-impact-on-energy-efficiency.pdf
[7] Todorović, B., Klimatizacija, SMEITS, Beograd, Srbija, 2009
[8] McDowall R., R. Montgomery, Fundamentals of HVAC Control Systems, Elsevier, Burlington, SAD, 2008
