Toplotne pumpe u EPBD – prilike i izazovi

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Hrvoje Krapanić Vlasta S. Zanki

Apstrakt

Grijanje i priprema tople vode su najveći potrošači energije u kućanstvu, i iznose oko 80% ukupne energije. Danas na tržištu postoje uređaji i rješenja, koji se odlikuju visokim energetskim efikasnostima, čijom se upotrebom štedi energija. Toplotne pumpe (za grijanje i hlađenje) imaju i dodatnu vrijednost – osim velike uštede energije, tu je i korištenje obnovljive energije. čime se višestruko djeluje na smanjenje emisija CO2. Iako je pozitivan utjecaj čim veće energetske efikasnosti opće poznat, istraživanje IEA iz 2020 je pokazuje da ljudi u pravilu kupuju toplotne pumpe (zrak-zrak) s minimalno zakonski dozvoljenim efikasnostima. Europska Komisija, suočena s takvim tendencijama, stalno traži načine da poboljša energetsku efikasnost. Nova Direktiva o energetskim svojstvima zgrada EU 2024/1275 (EPBD), postrožila je zahtjeve prema novim zgradama, i propisala nove zahtjeve prema postojećima, kako bi se obnovom svih vrsta zgrada postigla klimatska neutralnost Europe do 2050. Zgrade u cijeloj energetskoj slici imaju veliku težinu – prema JRC centru, 36% emisija CO2 i 40% ukupne konačne energije otpada na zgrade.


EPBD uvodi pojam ZEB (zgrade nulte emisije) umjesto nZEB (zgrade gotovo nulte energije), i definitivno ide prema izbacivanju fosilnih goriva iz zgrada. Države članice imaju dosta posla da usklade svoja zakonodavstva, čime i naša industrija toplotnih pumpi mora naći svoje zasluženo mjesto u akcijama vezanim za provođenje Direktive. Ovaj rad analizira položaj toplotnih pumpi u navedenoj Direktivi, te sugerira kako najbolje iskoristiti njihov potencijal u cilju dekarbonizacije grijanja u zgradama.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
KRAPANIĆ, Hrvoje; ZANKI, Vlasta S.. Toplotne pumpe u EPBD – prilike i izazovi. Zbornik Međunarodnog kongresa o KGH, [S.l.], v. 55, n. 1, p. 305-314, mar. 2025. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/kghk/article/view/8180>. Datum pristupa: 19 apr. 2025 doi: https://doi.org/10.24094/kghk.024.1.305.
Sekcija
Forum „Poboljšanje energetske efikasnosti u novim tehnologijama hlađenja pogodnim za očuvanje klimatskih uslova i ozonskog omotača“

Reference

[1] Hannah Ritchie (2024) – “Air conditioning causes around 3% of greenhouse gas emissions. How will this change in the future?” Published online at OurWorldinData.org. Retrieved from: 'https://ourworldindata.org/air-conditioning-causes-around-greenhouse-gas-emissions-will-change-future' [Online Resource]
[2] *** https://worldgbc.org/wp-content/uploads/2024/08/WorldGBC-GWP-factsheet.pdf
[3] *** https://ec.europa.eu/eurostat/web/interactive-publications/energy-2024
[4] *** https://www.hep.hr/plin/UserDocsImages/publikacije/Nasih_40_ljeta.pdf
[5] *** https://energy.ec.europa.eu/news/focus-energy-efficient-buildings-2024-04-16_en
[6] *** https://joint-research-centre.ec.europa.eu/scientific-activities-z/energy-efficiency/buildings_en
[7] *** https://www.researchgate.net/figure/GHG-emission-factors-for-different-boilers-Data-sources-are-GEMIS-495-37-except-for_tbl2_334164530
[8] *** https://www.nowtricity.com/country/serbia/
[9] *** Ecologica, Vol. 30, No 112 (2023), 557-562, Slobodan Drašković1*, Dalibor Vukić2, Vera V. Petrović3, Goran Dikić4
[10] *** ClimateTrace, https://klima101.rs/emisije-tent-evropa/
[11] *** https://www.nowtricity.com/country/croatia/
[12] *** Commission Recommendation (EU) 2019/1658 of 25 September 2019 on transposing the energy savings obligations under the Energy Efficiency Directive
[13] *** https://energy.ec.europa.eu/topics/energy-efficiency/energy-efficient-buildings/energy-performance-buildings-directive_en