Sadržaj olova, arsena i kadmijuma u korenju drveća jabuke i breskve iz borskog regiona: jedno poređenje sa procenom biljnih potencijala za aplikaciju u fitoremedijaciji kao eko-metodi za rehabilitaciju zemljišta

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Slađana Č. Alagić Snežana B. Tošić Maja M. Nujkić Snežana M. Milić Mile M. Dimitrijević

Apstrakt

U ovom radu, izvedena su poređenja između dve odabrane biljne vrste - domaće jabuke i vinogradarske breskve, u odnosu na njihove sposobnosti da ekstrahuju i akumuliraju u korenu nekoli-ko krajnje toksičnih elemenata kao što su: olovo (Pb), kadmijum (Cd) i arsen (As). Sposobnosti obe biljne vrste procenjivane su u odnosu na realne okolnosti u teško zagađenom regionu Bora (Srbija), koji je poznat po tradicionalnim rudarsko-metalurškim aktivnostima. Dobijeni rezultati su pokazali da su koncentracije Pb, As i Cd u korenju biljaka bile veoma visoke (za Pb i As čak mnogo veće od nor-malnih koncentracija u biljkama), dok su izračunati bio-koncentracioni faktori za sve metale bili mnogo manji od 1. Ovi nalazi su ukazali da obe biljke ne mogu biti od koristi u klasičnoj metodi fitoremedijacije kao što je fitoekstrakcija-fitoakumulacija. Međutim, s obzirom na to da su obe vrste zarobile značajne količine Pb, As i Cd u svom korenju, to one mogu biti preporučene kao veoma korisne u ograničavanju širenja metalne kontaminacije u zemljištu, tj. u fitostabilizaciji, sa zapažan-jem da se domaća jabuka pokazala nešto uspešnijom u usvajanju metala i daljoj akumulaciji u korenu.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
ALAGIĆ, Slađana Č. et al. Sadržaj olova, arsena i kadmijuma u korenju drveća jabuke i breskve iz borskog regiona: jedno poređenje sa procenom biljnih potencijala za aplikaciju u fitoremedijaciji kao eko-metodi za rehabilitaciju zemljišta. Zbornik Međunarodne konferencije o obnovljivim izvorima električne energije – MKOIEE, [S.l.], v. 6, n. 1, p. 43-48, oct. 2018. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/mkoiee/article/view/3771>. Datum pristupa: 11 dec. 2018
Sekcija
Životna sredina, održivost i politika

Reference

[1] Alloway, B.J., Heavy Metals in Soils. Trace Metals and Metalloids in Soils and their Bioavaila-bility. Environmental Pollution (22). (3rd ed.). Springer Dordrecht Heidelberg New York London (2013)
[2] Kabata-Pendias, A., Pendias, H., Trace elements in soils and plants. (3rd ed.). CRC Press LLC, Boca Raton, Florida, USA (2001)
[3] Alagić, S.Č., Šerbula, S.S., Tošić, S.B., Pavlović, A.N., Petrović, J.V., Bioaccumulation of Ar-senic and Cadmium in Birch and Lime from the Bor Region. Arch Environ Contam Toxicol 65(4) (2013) pp. 671-682.
[4] Alagić, S.Č., Tošić, S.B., Dimitrijević, M.D., Antonijević, M.M., Nujkić, M.M., Assessment of the quality of polluted areas based on the content of heavy metals in different organs of the grape-vine (Vitis vinifera) cv Tamjanika. Environ Sci Pollut R 22(9) (2015) pp. 7155-7175.
[5] Alagić, S.Č., Tošić, S.B., Dimitrijević, M.D., Petrović, J.V., Medić, D.V., Chemometric evalua-tion of trace metals in Prunus persica L. Batech and Malus domestica from Minićevo (Serbia). Food Chem 217 (2017) pp. 568-575.
[6] Marques, A.P.G.C., Rangel, A.O.S.S., Castro, P.M.L., Remediation of Heavy Metal Contami-nated Soils: Phytoremediation as a Potentially Promising Clean-Up Technology. Crit Rev Env Sci Tec 39 (2009) pp. 622–654.
[7] Vamerali, T., Bandiera, M., Mosca, G., Field crops for phytoremediation of metal-contaminated land. A review. Environ Chem Lett 8 (2010) pp. 1-17.
[8] Pavoni, E., Petranich, E., Adami, G., Baracchini, E., Crosera, M., Emili, A., Lenaz, D., Hi-gueras, P., Covelli, S., Bioaccumulation of thallium and other trace metals in Biscutella laevigata nearby a decommissioned zinc-lead mine (Northeastern Italian Alps). J Environ Manage 186 (2017) pp. 214-224.
[9] Rascio, N., Navari-Izzo, F., Heavy metal hyperaccumulating plants: How and why do they do it? And what makes them so interesting? Plant Sci 180 (2011) pp. 169-181.
[10] Bhargava, A., Carmona, F.F., Bhargava, M., Srivastava, S., Approaches for enhanced phyto-extraction of heavy metals, Review. J Environ Manage 105 (2012) pp. 103-120.
[11] Lin, Y.-F., Aarts, M.G.M., The molecular mechanism of zinc and cadmium stress response in plants. Cell Mol Life Sci 69 (2012) pp. 3187–3206.
[12] Alagić, S.Č., Tošić, S.B., Dimitrijević, M.D., Petrović, J.V., Medić, D.V., The characterization of heavy metals in the grapevine (Vitis vinifera) cultivar Rkatsiteli and wild blackberry (Rubus fru-ticosus) from East Serbia by ICP-OES and BAFs. Commun Soil Sci Plan 47(17) (2016) pp. 2034-2045.
[13] Dimitrijevic, M., Nujkic, M., Alagic, S., Milic, S., Tosic, S., Heavy metal contamination of topsoil and parts of peach-tree growing at different distances from a smelting complex. Int J Envi-ron Sci Te 13 (2016) pp. 615–630.
[14] Tošić, S., Alagić, S., Dimitrijević, M., Pavlović, A., Nujkić, M., Plant parts of the apple tree (Malus spp.) as possible indicators of heavy metal pollution. AMBIO 45(4) (2016) pp. 501-512.
[15] USEPA (1996). United States Environmental Protection Agency, USEPA Method 3052: "Micro-wave assisted acid digestion of siliceous and organically based matrices"; Office of Solid Waste and Emergency Response, U.S. Government Printing Office, Washington, DC, 1996. Available at: http://www.caslab.com/EPA-Methods/PDF/EPA-Method-3052.pdf Accessed 28 April 2018
[16] The Off. Gazette of RS No. 23/94.
[17] European Communities Council (1986). 86/278/EEC, Council Directive on the protection of the environment, and in particular of the soil, when sewage sludge is used in agriculture, Off. J. Eur. Comm. L181/6 (1986). Available at: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:31986L0278&from=EN Accessed 28 April 2018
[18] Nagajyoti, P.C., Lee, K.D., Sreekanth, T.V.M., Heavy metals, occurrence and toxicity for plants: a review. Environ Chem Lett 8 (2010) pp. 199–216.