Biomonitoring mangana u regionu Bora (istočna Srbija) na bazi sadržaja u uzorcima lišća, korenja i zemljišta divlje kupine

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Slađana Alagić Snežana Tošić Maja Nujkić Snežana Milić Aleksandra Papludis Zoran Stević

Apstrakt

U ovoj biomonitoring studiji, nivo prisutnosti mangana (Mn) u Borskom regionu određivan je na bazi njegovog sadržaja u lišću, korenju i zemljištu divlje kupine koja je bila nađena kao prirodno rastuća na svim ispitivanim lokacijama iz urbano/industrijske i ruralne zone (ukupno 8 lokacija). Borski region je bio odabran zbog visokog nivoa zagađenja teškim metalima, kao posledice dugotrajnih intenzivnih rudarsko-metalurških aktivnosti u procesu proizvodnje bakra. Potencijalno zagađenje manganom procenjivano je na bazi izračunatih faktora obogaćenja (engl. Enrichment Factors, EFs), za svaku ispitivanu lokaciju i svaki ispitivani matriks: zemljište, koren (opran) i lišće (neoprano). Takođe, detektovane koncentracije zemljišnog Mn bile su upoređene sa relevantnim vrednostima datim u zakonskoj regulativi. Zemljišni i korenski EFs pokazali su potpuno odsustvo kontaminacije na skoro svim lokacijama, dok su lisni EFs otkrili umerenu do značajnu kontaminaciju na nekoliko lokacija. Na bazi rezultata hemijske analize i obračunatih EFs može se zaključiti da prisustvo Mn u životnoj sredini Bora i okoline nije bilo na nekom značajnom nivou, kao i da je Mn u površinskom zemljištu predominantno geogenog porekla. Istovremeno, lisni EFs su ukazali da su različite rudarsko-metalurške aktivnosti u regionu Bora, u izvesnom stepenu takođe doprinele detektovanim koncentracijama Mn, pre svega preko atmosferske depozicije. Kombinacija zemljišnih i biljnih podataka primenjena u ovom radu, obezbedila je jedan dubinski i tačan uvid u nivo prisutnosti Mn u regionu Bora, što generalno preporučuje ovaj pristup kao jedno od najadekvatnijih rešenja za biomonitoring studije.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
ALAGIĆ, Slađana et al. Biomonitoring mangana u regionu Bora (istočna Srbija) na bazi sadržaja u uzorcima lišća, korenja i zemljišta divlje kupine. Zbornik Međunarodne konferencije o obnovljivim izvorima električne energije – MKOIEE, [S.l.], v. 7, n. 1, p. 55-60, dec. 2019. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/mkoiee/article/view/5928>. Datum pristupa: 29 mar. 2020
Sekcija
Životna sredina, održivost i politika

Reference

[1] Alagić, S.Č., Nujkić, M.M., Tošić, S.B., Milić, S.M., Dimitrijević, M.D., Heavy Metal Pollution in the Region of Bor (Serbia) Resulting from the Long-Term Copper Mining and Metallurgical Activities: The Evidence Recorded in Plant Organs and Implications for Biomonitoring and Phytoremediation as Two Prospective Environmentally-Friendly Methods of Pollution Control in Serbia: Current Issues and Challenges in the Areas of Natural Resources, Agriculture and Environment. Ed., Igor Janev, New York, Nova Science Publishers US, pp. 301-356 (2019)
[2] Kojdić, R., Otkriće i eksploatacija borskog ležišta bakra. RTB Bor, Institut za bakar, Bor (1999)
[3] EJATLAS, 2016. Environmental Justice Atlas: Over a century of pollution from the Bor mines, Serbia. https://ejatlas.org/conflict/overa-century-of-the-pollution-from-the-bor-mines-serbia
[4] Alagić, S.Č., Šerbula, S.S., Tošić, S.B., Pavlović, A.N., Petrović, J.V., Bioaccumulation of Arsenic and Cadmium in Birch and Lime from the Bor Region. Arch Environ Contam Toxicol 65(4) (2013) pp. 671-682.
[5] Alagić, S.Č., Tošić, S.B., Dimitrijević, M.D., Antonijević, M.M., Nujkić, M.M., Assessment of the quality of polluted areas based on the content of heavy metals in different organs of the grapevine (Vitis vinifera) cv Tamjanika. Environ Sci Pollut R 22(9) (2015) pp. 7155-7175.
[6] Dimitrijevic, M., Nujkic, M., Alagic, S., Milic, S., Tosic, S., Heavy metal contamination of topsoil and parts of peach-tree growing at different distances from a smelting complex. Int J Environ Sci Te 13 (2016) pp. 615–630.
[7] Tošić, S., Alagić, S., Dimitrijević, M., Pavlović, A., Nujkić, M., Plant parts of the apple tree (Malus spp.) as possible indicators of heavy metal pollution. AMBIO 45(4) (2016) pp. 501-512.
[8] Nujkić, M., Dimitrijević, M., Alagić, S., Tošić, S., Petrović, J., Impact of metallurgical activities on the content of trace elements in the spatial soil and plant parts of Rubus fruticosus L. Environ Sci Proc Impacts 18 (2016) pp. 350-360.
[9] IOM, 2001. Institute of Medicine: "Summary Table, Dietary Reference Intakes: Recommended Intakes for Individuals, Elements. Dietary Reference Intakes for Vitamin A, Vitamin K, Arsenic, Boron, Chromium, Copper, Iodine, Iron, Manganese, Molybdenum, Nickel, Silicon, Vanadium, and Zinc”. Washington, DC: The National Academies Press. doi: 10.17226/10026.
[10] USEPA, 1996. United States Environmental Protection Agency, USEPA Method 3052: "Microwave assisted acid digestion of siliceous and organically based matrices". Office of Solid Waste and Emergency Response, U.S. Government Printing Office, Washington, DC, 1996. http://www.caslab.com/EPA-Methods/PDF/EPA-Method-3052.pdf.
[11] Oliva, S.R., Mingorance, M.D., Assessment of airborne heavy metal pollution by aboveground plant parts. Chemosphere 65 (2006) 177–182.
[12] Alagić, S.Č., Tošić, S.B., Dimitrijević, M.D., Nujkić, M.M., Papludis, A.D., Fogl V.Z., The content of the potentially toxic elements, iron and manganese in the grapevine cv Tamjanika growing near the biggest copper mining/metallurgical complex on the Balkan peninsula: Phytoremediation, biomonitoring and some toxicological aspects. Environ Sci Pollut R 25(34) (2018) pp. 34139-34154.
[13] Sutherland, R.A., Bed sediment-associated trace metals in an urban stream, Oahu, Hawaii. Environ Geol 39 (2000) pp. 611–627.
[14] Alloway, B.J., Heavy Metals in Soils. Trace Metals and Metalloids in Soils and their Bioavailability. Environmental Pollution (22). (3rd ed.). Springer Dordrecht Heidelberg New York London (2013)
[15] Kabata-Pendias, A., Trace elements in soils and plants. (4th ed.). CRC Press, Taylor and Francis Group, LLC, Boca Raton, London, New York (2011)
[16] USEPA, 2018. United States Environmental Protection Agency (2018): Regional Screening Level, RSL Summary Table. November 2018. http://www2.epa.gov/risk/risk-based-screening-table-generic-tables