Pregled i klasifikacija nacionalnih propisa iz oblasti zaštite od požara
##plugins.themes.bootstrap3.article.main##
Apstrakt
Propisi iz zaštite od požara postojali su i u srednjovekovnoj srpskoj državi, i bili su najverovatnije preuzeti iz vizantisjkog prava. Od oko 200 članova Dušanovog zakona (pošto original nije sačuvan, broj članova zavisi od verzije prepisa) dva su posvećena zaštiti od požara. U modernoj srpskoj državi uvođenje požarnih propisa počinje sa Naredbom kneza Miloša od 25. februara 1834. godine o iselјavanju beogradskih prodavnica baruta van tadašnjeg gradskog jezgra, u okolinu Batal – džamije (danas početak Tašmajdanskog parka). Povod je bio požar u jednoj prodavnici u Savamali u kojoj je u trenutku izbijanja požara bilo preko 800 kg baruta. Zahvalјujući brzo organizovanom gašenju nije došlo do palјenja baruta i eksplozije. Iste godine 7. novembra ministar unutrašnjih dela Đorđe Protić donosi Uredbu o gašenju požara koja je nalagala da se u naselјenim mestima obezbede dovolјne količine vode za gašenje požara i definisala je zaduženja prilikom gašenja požara kao i obavezu nabavlјanja opreme. Trgovcima je nalagano da se u prodavnicama moraju pravilno sazidati dimnjaci od opeke (kuće su uglavnom zidane od pruća i blata sa drvenom konstrukcijom). Takođe su postojale i kaznene odredbe za nesprovođenje propisanih mera, kao i za lica koja koriste pometnju izazvanu požarom za krađu.
##plugins.themes.bootstrap3.article.details##
Reference
[2] Isailović, M., Tehnički propisi o zaštiti od požara i eksplozija, SMEIT, Beograd 1996.
[3] Kadić, M., D. Sekulović, Zaštita od požara i eksplozija, Knjiga 1, Nova Prosveta, Beograd, 2004.
[4] Kadić, M., D. Sekulović, Zaštita od požara i eksplozija, Knjiga 2, Nova Prosveta, Beograd, 2004.