Upotreba biološkog monitoringa u cilju zaštite životne sredine

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Zoran Lapčević Stefan Mandić-Rajević Mića Jovanović

Apstrakt

 Različiti prirodni fenomeni, kao što su zemljotresi, vulkanska aktivnost, ili poplave, ali i promene koje su posledica aktivnosti čoveka, mogu imati uticaj na zdravlje ljudi. Nesposobnost čoveka da, upotrebom ekoloških principa, smanji svoj negativan uticaj na životnu sredinu može se smatrati jednim od najvećih neuspeha 21. veka. Imajući u vidu da je ljudski uticaj jedan od najvećih pokretača promena u biološkim sistemima, upravljanje ovim uticajem zahteva procenu i strogu kontrolu, što je najlakše postići biološkim monitoringom. Cilj ovog rada jeste predstaviti osnovne principe biološkog monitoringa, i prikaže najčešće korišćene metode i primere njegove upotrebe kod procene uticaja na zdravlje čoveka.


 

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
LAPČEVIĆ, Zoran; MANDIĆ-RAJEVIĆ, Stefan; JOVANOVIĆ, Mića. Upotreba biološkog monitoringa u cilju zaštite životne sredine. Zbornik Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji – Procesing, [S.l.], v. 31, n. 1, p. 217-222, june 2018. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/ptk/article/view/3454>. Datum pristupa: 10 dec. 2018 doi: https://doi.org/10.24094/ptk.018.31.1.217.
Sekcija
Environmental engineering and sustainable development in process industry

Reference

[1] Karr. J. R. (1987) Biological monitoring and environmental assessment: a conceptual framework. Environ Manage 11:249–256
[2] Sawada, Y. (2007) The impact of natural and manmade disasters on household welfare. Agric Econ 37:59–73
[3] Horwich, G. (2000) Economic lessons of the Kobe earthquake. Econ Dev Cult Change 48:521–542
[4] Burton, M. L., Hicks, M. J. (2005) Hurricane Katrina: preliminary estimates of commercial and public sector damages. Marshall Univ Cent Bus Econ Res
[5] Andersson, N. (1991) Technological disasters-towards a preventive strategy: a review. Trop Doct 21:70–81
[6] Gurusankar, R., Yenugadhati, N., Krishnan, K., et al. (2017) The role of human biological monitoring in health risk assessment. Int J Risk Assess Manag 20:136–197
[7] Council, N. R. (2012) Exposure Science in the 21st Century: a Vision and a Strategy. National Academies Press
[8] Mandić-Rajčević, S., Lepić, M., Jovanović, M., Bulat, P. (2017) Nivo olova u krvi kod dece koja žive u blizini fabrike za reciklažu akumulatora u Zajači. Zbornik radova Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji, https://izdanja.smeits.rs/index.php/ptk/article/view/2605
[9] Matić, B., Jovanović, D., Dragičević, I. (2018) Role of HBM in Managing Contaminated Sites: Exposure to Lead Close to Antimony and Lead Mining and Metal-processing Complex in Serbia. In: 10th Congress of Toxicology in Developing Countries. p 35