Apsorpcija vlage iz prirodnog gasa pomoću trietilenglikola

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Branislava Nikolovski Svetlana Kuzminac Nevena Blagojević Milan Sovilj Biljana Miljković Momčilo Spasojević

Apstrakt

Prirodni gas koji se predaje potrošačima mora da ispuni uslove u pogledu sastava, toplotne vrednosti, pritiska, Wobbe indeksa i drugih svojstava utvrđenih propisima. Voda u gasu nije poželjna jer povećava rizik od oštećenja gasovoda usled korozije u kontaktu sa vodoniksulfidom i ugljendiok-sidom, ali i zbog stvaranje hidrata (formacije slične ledu), prilikom transporta gasa kroz cevi na niskim temperaturama i visokom pritisku. Voda iz sirovog prirodanog gasa uklanja se u separato-rima, a vodena para sadržana u gasu uklanja se operacijama dehidracije,kao što su adsorpcija ili apsorpcija.Cilj ovog rada je prikaz simulacije, odnosno matematičkog modelovanja rada jedinice za apsorpciju vlage iz prirodnog gasa pomoću trietilenglikoga (TEG) kao apsorbensa. Za simulaciju je korišćen programski paket Aspen HYSYS, a ravnoteža gas-tečno opisana je Peng Robinson jednačinom stanja. U ovom radu ispitivan je uticaja promene protoka TEG-a, na sadržaj vlage u izlaznom gasu. Za proračun protoka TEG-a za dehidraciju gasa iskorišćeni su kao ulazni podaci sistemski pritisak, temperatura u apsorpcionoj koloni, proizvodni kapacitet po danu, specifičan re-cirkulacioni protok TEG [kg TEG/kg uklonjene vode], pri čemu je standardna praksa da se za ovu vrednost uzima 35kg TEG/ uklonjene vode. Utvrđeno je da se sa povećanjem protoka TEG-a smanjuje sadržaj vlage u gasu. Granica isplativosti je vrednost protoka TEG-a od oko 0.4 m3/h, jer se daljim povećanjem protoka neznatno smanjuje sadržaj vlage u gasu. Takođe, na osnovu simulacije ispraćen je i uticaj promene pritiska gasne struje na količinu vlage u izlaznoj struji gasa, odnosno vrednosti tačke rose gasa pre transporta u magistralne gasovode. Utvrđeno je da se sa povećanjem pritiska smanjuje sadržaj vlage u gasu. Granica isplativosti je vrednost pritiska od oko 40 bar-a, jer se daljim povećanjem pritiska neznatno smanjuje sadržaj vlage u gasu na račun velikog opterećenja kompre-sora. Treba napomenuti da na kvalitet gasa za otpremu utiču i drugi parametri kao što su način odvijanja regeneracije TEG-a (naročito temperatura regeneracije i protok striping gasa koji nosi sa sobom vlagu izdvojenu iz zasićenog TEG-a).

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
NIKOLOVSKI, Branislava et al. Apsorpcija vlage iz prirodnog gasa pomoću trietilenglikola. Zbornik Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji – Procesing, [S.l.], v. 32, n. 1, p. 121-132, july 2019. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/ptk/article/view/4898>. Datum pristupa: 22 sep. 2019
Sekcija
Osnovne operacije, aparati i mašine u procesnoj industriji

Reference

[1] International gas union, Gas Utilization Committee Study group: industrial utilization committee, Natural gas: the essential fuel for industry in a sustainable future, Triennium Work Report June 2018, 27th World Gas conference, International gas union, Washington DC, USA, June 25-29, 2018. WGC2018.com. https://www.igu.org/publication/301693/34
[2] ФГБУН «Институт энергетических исследований Российской академии наук», ФГБУ «Аналитический центр при Правительстве Российской Федерации», Прогноз развития энергетики мира и России до 2040 года, Москва, 2014. https://www.eriras.ru/fi-les/forecast_2040.pdf
[3] Milovanović, Z., D. Milicić, Postrojenja za kogeneracijsku proizvodnju energije –šeme i izvedbe, u Knjizi Energetske mašine – Parne turbine za kogeneracijsku proizvodnju energije, Biblioteka: Monografije "Energetske mašine 3", Edition: I, Chapter: II, Editors: M. Rogic, Univerzitet u Ba-njoj Luci Mašinski fakultet Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, pp.53-98, 2012.
[4] Škrbić, B., Tehnologija proizvodnje i primene gasa, Tehnološki fakultet Novi Sad, Novi Sad, 2002.
[5] Škrbić, B., Transport nafte i gasa, Tehnološki fakultet Novi Sad, Novi Sad, 2006.
[6] Priprema gasa za operatere 4. i 5. kategorije, Naftna Industrija Srbije, Gazprom Neft.
[7] Tanaka, K., Y. Fujimura, T. Komi, T. Katz, O. Spuhl, E. Contreras, Demonstration test result of High Pressure Acid gas Capture Technology (HiPACT), Energy Procedia, 37 (2013), pp. 461-476.
[8] Petronić, S., R. Jovičić, A. Sedmak, A. Petrović, A. V. Birdeanu, D. Vasalić, Inspekcija cevovoda u eksploataciji i analiza uzroka otkaza, Procesna tehnika, 30 (2018), 1, pp. 32-39, ISSN 2217-2319, https://izdanja.smeits.rs/index.php/procteh/article/view/3501
[9] Anyadiegwu, C.I.C., A. Kerunwa, P. Oviawelw, Natural gas dehydratation using Triethylene glycol (TEG), Petroleum & Coal, 56 (2014), 4, pp. 407-417. ISSN 1337-7027, www.vu-rup.sk/petroleum-coal
[10] E. P. Zaporozhets, N. A. Shostak, Calculating the Parameters of Formation and Dissociation for Hydrocarbon Gas Hydrates, Russian Journal of Physical Chemistry A, 89 (2015), 4, pp. 624–629. DOI: 10.1134/S0036024415040299 Original Russian Text © E.P. Zaporozhets, N.A. Shos-tak, published in Zhurnal Fizicheskoi Khimii, 89 (2015), 4, pp. 638–643.
[11] The Dow Chemical Company, Gas Dehydration with PELADOW DG Calcium Chloride, pp. 1-36, Dow Chemical Company, USA, 1998.
https://www.magnumsolvent.com//productdata/Product%20Literature/Dehydra-tion%20and%20Acid%20Gas%20Removal/Gas%20Dehydration%20with%20Pela-dow%20DG%20Calcium%20Chloride.pdf
[12] Di, L. E., Estimation of tray efficiency in dehydration absorbers, Chemical Engineering and Processing: Process Intensification, 42 (2003), 11, pp. 867-878.
[13] DEP 20.04.10.10-Gen, Manual glycol-type gas dehydration and hydrate inhibition systems, De-sign and engineering practice used by companies of the royal dutch/shell group, 1994.