Model optimalnog sistemskog upravljanja u vojnoj procesnoj undustriji u uslovima pandemije COVID-19

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Zdravko Bijelić Biljana Miljanović Mitar Bijelić

Apstrakt

Rad se bavi problemom istraživanja vezano za sistemski problem optimalnog upravljanja vezano za vojnu procesnu industriju u ambijentu covid-19. Razvijeni model omogućuje da se primenom tehnologije meke matematike, mogu donosti pouzdane odluke vezano za oblast privređivanja vojne procesne industrije. Koristeći metod analogije, razvijeni model za optimalno upravljanje procesnom industrijom, moguće je koristi i za sisteme u drugim oblastima. Za razliku, od raznih modela koji su razvijeni pre pandemije covid-19, ovaj model na prvo mjesto sa aspekta vrednovanja, postavlja faktor zdravstvene bezbednosti. U industiji vojnih sredstava, metod kvantitativne optimizacije tradicionalno bezbedonosni faktor najviše vrednuje. Pojavom pandemije covid-19, bezbjednosni faktor u vojnoj industriji, a pre svega procesnojse dodatno usložnjaava, a time i sistemska optimizacija upravljanja. U radu je pokazana moguća primena modela na konkretnom proizvodnom sistemu u oblasti vojne procesne industrije. Istraživanja pokazuju da je i na svim nivoima upravljanja u uslovima pandemije covid-19 izostao sistemski pristup optimizcije upravljanja u kojem je bezbjednosni faktor na prvome mjestu. Uspješno modeliranje ovako složenih sistema nije moguće bez primjene multidisciplinarnih znanja kao što su: inženjersko-tehnička, medicinsko– zdravstvena, bezbjednosna, ekonomska, sociopsihološka, obrazovna i meke matematike. U sistemu obrazovanje potrebne su razvojne promene u funkciji obrazovanja većeg broja kadrova koji posjeduju multi disciplinarna znanja.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
BIJELIĆ, Zdravko; MILJANOVIĆ, Biljana; BIJELIĆ, Mitar. Model optimalnog sistemskog upravljanja u vojnoj procesnoj undustriji u uslovima pandemije COVID-19. Zbornik Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji – Procesing, [S.l.], v. 34, n. 1, p. 67-76, july 2021. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/ptk/article/view/6593>. Datum pristupa: 27 july 2021 doi: https://doi.org/10.24094/ptk.021.34.1.67.
Sekcija
Procesne tehnologije

Reference

[1] Adamović, Ž. i drugi, (2010), Metodologija istraživanja u industriji i obrazovanju, Društvo za energetsku efikasnost, Banja Luka.
[2] Bijelić, Z., Milanović, B. (2018), Optimalno privređivanje-ekonomija budućnosti, Monografi-ja Ekonomska teorija u periodu 1958-2018, pp 291, Institut ekonomskih nauka, Beograd
[3] Bijelić, Z., Milanović B., Miletić D. Development of mathematical model for optimal mana-gement of technological development changes, International Scientific Conference MMA 2018, Fakultet tehničkih nauka, pp 297 -300, Novi Sad.
[4] Bijelić, Z., Milanović, B., Petrović, J. (2019). Integrisano upravljanje kvalitetom proizvodima visokog stepena pouzdanosti. Nauĉno-struĉni skup sa međunarodnim uĉešćem Quality 2019. Neum. BiH.
[5] Bijelić, Z., Milanović, B., Bijelić, M., Miletić, D. (2018). Tradicionalno i savremeno sistemsko upravljanje kvalitetom sredstava NVO. Nauĉni skup sa međunarodnim uĉešćem ETIKUM 2018, 65-68. Fakultet tehniĉkih nauka Novi Sad.
[6] Bijelić, Z., Milanović, B., Bijelić, M. (2018). Optimalno kibernetsko upravljanje integrisanim promjenama privređivanje budućnosti. Međunarodni nauĉni skup NAKA I PRAKSA 2018, 1-16. Univerzitet za poslovne studije Banja Luka.
[7] Bijelić, Z., Milanović, B., Miletić, D. (2018), Razvoj matematiĉkog modela za optimalno upravljanje tehnološkim razvojnim promjenama. Međunarodna konferencija MMA 2018, 297-300. Fakultet tehniĉkih nauka Novi Sad.
[8] Bijelić, Z. (2018), Razvoj modela optimizacije upravljanja integrisanim razvojnim promjenama. Druga doktorska disertacija, Fakultet tehniĉkih nauka Novi Sad.
[9] Bijeić, Z., Milanović, B. (2019), Optimalno privređivanje-Ekonomija budućnosti, Ekonomska teorija u periodu 1958-2018., Institut ekonomskih nauka, Beograd.
[10] Biijelić, Z., Pavlović, D., Milanović, B. (2019), Model upravljanja energijom i ekologijom na
bazi znanja o razvojnim razvoja promjenama, Međunarodna konferencija VODA 2019,
Zbornik radova 29-36, Zlatibor.
[11] Bijelić, Z. i dr. (1985), Projekat istraživanja preranih i ranih eksplozija na MES sa blizinskim
upaljaĉem. Banja Luka.
[12] Ivanović, G., Stanivuković, D. (1987), Pouzdanost teniĉkih sistema. Mašinski fakultet,
Beograd.
[13] Jarić, D., Bijelić, Z. (2014), Savremena analiza privređivanja, Nacionalna konferencija sa
međunarodnim učešćem MASTA-2014, Zbornik radova, pp 169-176, Banja Luka.
[14] Košpić, S., Pavlica, M. (2012), Upravljačk analiza poslovanja, Centar za unapređenje
korporativnog upravljanja, Banja Luka.
[15] Malešević, Đ., Čavlin, M. (2009), Poslovna analiza, FIMEK, Novi Sad.
[16] Maynard, N. B. (1984), Industrijski inženjering I, II, III i IV, Privredni pregled. Beograd.
[17] Milanović, B., Bijelić, Z. (2015), Razvoj modela za upravljanje integrisanom procenom
vrednosti, Međunarodna konferencija SM 2015, Zbornik radova, pp 432-444, Subotica.
[18] Militenović, V. i drugi, (2015), Inovacioni menadžment, Univerzitet u Nišu, Niš.
[19] Milojević, A. (2007), Male hidroelektrane – javno i privatno dobro, IDES, Bjeljina.
[20] Miškoić, D. (2011), Inženjerski menadžment konvencionalnih i obnovljivih izvora energije,
Privredna akademija U Novom Sadu, Novi Sad.
[21] Stanić J. (1990), Metod inženjerskog merenja. Mašinski fakultet. Beograd.
[22] Zelenović D., Todorović J. (1990), Efektivnost sistema u mašinstvu. Nauĉna kniga. Beograd. .
[23] Viner, N. (1964). Kibernetika i društvo. Nolit. Beograd.
[24] SMEITJ, (1984) Male hidroelektrane, Jugoslovensko savetovanje „Energetsko iskorišćava-nje
malih vodotokova i izgradnja maluh hidroelektrana, Aranđelovac.
[25] Institut za upravljanje projektima, (2010), Vodič kroz korpus znanja za upravljanje
projektima, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad.
[26] Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, (2016), Energetsko siromaštvo i uslovi za njegovo
smanjenje, Fondacija za otvoreno društvo, Srbija.
[27] Savjet ministara BiH, (2018), Okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035.
godine, Sarajevo.