Kontinualni sistem za obezbojavanje otpadnih voda. Primena umrežene peroksidaze iz poljoprivrednog otpada u uklanjanju boje

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Milica Svetozarević Nataša Šekuljica Maja Marković Ana Dajić Marina Mihajlović Dušan Mijin

Apstrakt

 


Poljoprivredni otpad predstavlja lako dostupan prirodni izvor ugljenika, koji se može koristiti za dobijanje proizvoda sa dodatom vrednošću. Poljoprivredni otpad se može koristiti kao sirovina za proizvodnju električne energije, biogorivo, biogas i proizvodnju biođubriva. Dalja primena poljoprivrednog otpada može biti kao supstrat za fermentaciju u čvrstom stanju (eng. solid state fermentation), za proizvodnju antibiotika, enzima i fitohemikalija. Izolovanje enzima iz otpadnog materijala kao sirovi ekstrakt doprinosi konceptu održivosti i značajno smanjuje cenu enzima. Enzim od interesa u ovom radu je peroksidaza izolovana iz sojinih ljuspica. Sirova peroksidaza iz sojinih ljuspica umrežena je oksidovanim pektinom na unutrašnje zidove PTFE cevnog mikroreaktor, i ispitivan je uticaj koncentracije umreživača na aktivnost enzima i efikasnost umrežavanja, kao i uticaj protoka reagensa na aktivnost enzima i efikasnost umrežavanja. Nakon toga, vršeno je ispitivanje uticaja prečnika cevnog mikroreaktora na efikasnost umrežavanja i aktivnost peroksidaze: 0,5 i 0,8 mm. Nakon imobilizacije ispitana je mogućnost uklanjanja antrahinonske boje umreženom peroksidazom u cevnom mikroreaktoru. U ovom radu je takođe je ispitivana mogućnost ponovne upotrebe imobilisanog enzima.

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Kako citirati
SVETOZAREVIĆ, Milica et al. Kontinualni sistem za obezbojavanje otpadnih voda. Primena umrežene peroksidaze iz poljoprivrednog otpada u uklanjanju boje. Zbornik Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji – Procesing, [S.l.], v. 36, n. 1, p. 107-112, aug. 2023. Dostupno na: <https://izdanja.smeits.rs/index.php/ptk/article/view/6882>. Datum pristupa: 31 may 2024
Sekcija
Inženjerstvo životne sredine i održivi razvoj

Reference

[1] Yaashikaa P. R., P. Senthil Kumar, and Varjani S., “Valorization of agro-industrial wastes for biorefinery process and circular bioeconomy: A critical review,” Bioresour Technol, vol. 343, p. 126126, (2022), doi: https://doi.org/10.1016/j.biortech.2021.126126.
[2] Sadh P. K., Duhan S., and Duhan J. S., “Agro-industrial wastes and their utilization using solid state fermentation: a review,” Bioresour Bioprocess, vol. 5, no. 1, p. 1, (2018), doi: 10.1186/s40643-017-0187-z.
[3] Freitas L. C., Barbosa J. R., da Costa A. L. C., Bezerra F. W. F., Pinto R. H. H., and . de Carvalho Jn R. N, “From waste to sustainable industry: How can agro-industrial wastes help in the development of new products?,” Resour Conserv Recycl, vol. 169, p. 105466, (2021), doi: https://doi.org/10.1016/j.resconrec.2021.105466.
[4] Keerthana Devi M. et al., “Recent advances in biogas production using Agro-Industrial Waste: A comprehensive review outlook of Techno-Economic analysis,” Bioresour Tech-nol, vol. 363, p. 127871, (2022), doi: https://doi.org/10.1016/j.biortech.2022.127871.
[5] Srivastava N., Verma B., and Mishra P. K., Eds., Agroindustrial Waste for Green Fuel Ap-plication. Singapore: Springer Nature Singapore, (2023). doi: 10.1007/978-981-19-6230-1.
[6] Ma Y., Shen Y., and Liu Y., “Food Waste to Biofertilizer: A Potential Game Changer of Global Circular Agricultural Economy,” J Agric Food Chem, vol. 68, no. 18, pp. 5021–5023, (2020), doi: 10.1021/acs.jafc.0c02210.
[7] Matei J. C., dos S. Oliveira J. A., Pamphile J. A., and Polonio J. C., “Agro-industrial wastes for biotechnological production as potential substrates to obtain fungal enzymes,” Ciência e Natura, vol. 43, no. 0, p. e72, (2021), doi: 10.5902/2179460X63133.
[8] Mussatto S. I., Ballesteros L. F., Martins S., and Teixeira J. A., “Use of Agro-Industrial Wastes in Solid-State Fermentation Processes,” in Industrial Waste, K.-Y. Show and X. Guo, Eds., Rijeka: IntechOpen, (2012). doi: 10.5772/36310.
[9] Šalić A. and Želić B., “Synergy of Microtechnology and Biotechnology: Microreactors as an Effective Tool for Biotransformation Processes,” Food Technol Biotechnol, vol. 56, no. 4, (2018), doi: 10.17113/ftb.56.04.18.5673.
[10] Svetozarević M., Šekuljica N., Knežević-Jugović Z., and Mijin D., “Agricultural waste as a source of peroxidase for wastewater treatment: Insight in kinetics and process parameters optimization for anthraquinone dye removal,” Environ Technol Innov, vol. 21, p. 101289, (2021), doi: https://doi.org/10.1016/j.eti.2020.101289.
[11] Ivanovska A., Branković I., Lađarević J., Pavun L., and Kostić M., “Oxidized jute as a valu-able adsorbent for Congo Red from an aqueous solution,” J Eng Fiber Fabr, vol. 17, p. 15589250221101380, (2022), doi: 10.1177/15589250221101380.
[12] Svetozarević M. et al., “Biodegradation of synthetic dyes by free and cross-linked peroxi-dase in microfluidic reactor,” Environ Technol Innov, vol. 26, p. 102373, (2022), doi: 10.1016/j.eti.2022.102373.
[13] Lloret L., Eibes G., Moreira M. T., Feijoo G., Lema J. M., and Miyazaki M., “Improving the catalytic performance of laccase using a novel continuous-flow microreactor,” Chemical Engineering Journal, vol. 223, pp. 497–506, (2013), doi: https://doi.org/10.1016/j.cej.2013.03.
018.
[14] Kalsoom U., Ashraf S. S., Meetani M. A., Rauf M. A., and Bhatti H. N., “Mechanistic study of a diazo dye degradation by Soybean Peroxidase,” Chem Cent J, vol. 7, no. 1, p. 93, (2013), doi: 10.1186/1752-153X-7-93.